Budući Nacionalni park predstavlja integralnu cjelinu parkova prirode na područjima planina Zvijezde, Konjuha, Smolina, Tajana i kulturno-povijesnih i prirodnih vrednota karakterističnih za srednjebosansku regiju na kojemu se Park prostire.
Područje Nacionalnog parka obuhvaćalo bi dio općina Vareš, Olovo, Kladanj, Banovići, Zavidovići, Žepče, Ilijaš i Kakanj, odnosno dijelove Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Sarajevske županije.

Područje je određeno koordinatama (zemljopisna širina i dužina po Grinviču).

44°04'02" - 44°19'48"
18°08'22" - 18°37'02"

Od prvog ulaza u Nacionalni park u Ponikvi granica ide na jug do V. Mekuša i ka jugoistoku na Srednje Brdo spuštajući se u selo Zubeta gdje je ulaz u Nacionalni park. Dalje ide na Borak odakle se spušta na sjevernu stranu regionalnog puta Sarajevo - Olovo gdje je ulaz u park Krivajevići. Preko Kozjaka i Dugih njiva skreće na zapad preko Meorače i pokraj Križevića vodi na sjever preko Budačića i Borja te silazi paralelno Krivajom obilazeći u luku Velike Njive, Čuništa, Vukotiće, Hodžiće, Milankoviće do Mladoševca. Preko V. Kabuna spušta se do regionalnog puta Olovo - Tuzla prateći je preko Paklenika i Karaule i dolazi do Brateljevića.
Preko Konjuha granica se spušta na 340 m/nv na ulaz u Stipin Han i ide dalje na zapad rječicom Lužnica do 18-og kilometra. Preko Crnog vrha i Babinog groba, te Medvjeđe Ravni i Vrhova Unišća ulazi u Vikend naselje.Dalje granica vodi na istok spušta se na ulaz Mehurić i penje na vrh Tisovača, skrećući na sjeveroistok do vrha Igrišta gdje skreće na jugoistok preko kote 1209 m/nv do jezera i kote 1164m/nv, penjući se dalje do Jasenja i kote 1227 m/nv odakle se spušta na ulaz Pogar - Bistrica 1152 m/nv. Granica nastavlja na istok preko vrha Ružića Kamen i Gradina pa preko Oble glave i kote 1088 m/nv preko Jezera i kote 1047 m/nv ponovno spušta na ulaz Ponikva. Prema ovim pokazateljima vijačko područje se nalazi u sredini ovoga praka.

Prostori parkova prirode Zvijezda, Konjuh i Tajan se trebaju tretirati kao jedinstven Nacionalni park iz više razloga, od kojih navodimo sljedeće:

Sva tri parka prirode imaju jedinstvene elemente u slijedećim obilježjima:

- biopedološkim
- hidropedološkim
- morfostrukturalnim
- sličnih i regionalno diferenciranih recentnih biocenoza i ekosustava
- prostorne dispozicije
- kao iu općim budućim ekonomskim pokazateljima poslovanja u jednom Nacionalnom parku
- rijeka Krivaja, sa paralelnom lokalnom cestovnom prometnicom na trasi bivše uskotračne pruge je centralno situirana kao kičma cijelog prostora Nacionalnog parka. Oni su elementi koji dijele prostor i ujedno ih spajaju i napajaju parkove prirode oko sebe, ujedno povećavajući otvorenost - dostupnost svim prostorima na najoptimalniji i najkraći način.

Ove, uvjetno, tri prostorne cjeline, se pored egzistirajućih bioloških međuzavisnosti (one su nužne), moraju ujediniti prganizacijski i ekonomski i uspostaviti logična upućenost svih pojedinačnih cjelina jednih prema drugim, jer jedino tako mogu optimalno i kvalitetno funkcionirati.
Dodatni element i to koincidentan, da površine sva tri "parka prirode" objedinjena u Nacionalni park, daju minimalnu potrebnu površinu za Nacionalni park.

Ova grupa naselja raspolaže unikatnim - muzeološkim radionicama za obradu metala uz korištenje vodene energije. Pored toga su mogućnosti ovih naselja višestruke, od seoskog turizma, proizvodnje ekološki čiste hrane, sakupljanje i prerada ljekobilja, gljiva, turizam, nastave u prirodi.
Naselja koja raspolažu potencijalima su (vijačko područje) : Rudeljak, Tribija, Dolić, Han Pobilje, Donja i Gornja Vijaka, Ivančevo, Glavica, Radoševići i Krčevine.

NAPOMENA: Zahvaljujući Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine - Centra za naslijeđe u prigodi smo vam predstaviti u okviru Studije o utjecaju šumarstva na biološki osjetljiva područja u BiH Nacionalni park Zvijezda - Konjuh - Tajana pok. Đure Fukareka.

Kulturno-povijesno naslijeđe na području Nacionalnog parka rezultat je višestoljetnog međusobnog djelovanja antropogenog i prirodnog faktora, koji na najplastičniji način prezentira čovjekovo bivstvovanje na ovom prostoru. Kao i prirodno naslijeđe, kulturno-povijesni spomenici i arheološki lokaliteti će biti predmet daljeg istraživanja i monitoringa neposredno na terenu.

VAREŠ: Oćevlja (srednjovjekovna nekropola uz katoličko groblje-sačuvano 7 stećaka)

OLOVO: Goli Brijeg, Jelaške (srednjovjekovna nekropola - sačuvano 5 stećaka)
Jelaške (srednjovjekovna nekropola uz katoličko groblje - sačuvano 8 stećaka)
Kategorizirani su ili evidentirani sljedeći spomenici kulture iz otomanskog i austrougarskog perioda: Majdani (kovačnice na vodeni pogon) u Oćevlju.

Područje budućeg Parka prirode Zvijezda obuhvaćalo bi dio općina Olovo, Vareš, Kakanj i Ilijaš, odnosno dijelove Sarajevske i Zeničko-dobojske županije.

Zvijezda planina prostire se iznad nišićke visoravni koja čini južnu granicu, na istoku je granica rijeka Bioštica, na sjeveroistoku dolina rijeke Krivaje, na sjeveru rijeke Duboštice, dok na zapadu se prostire sve do širih dolinskih dijelova rijeke Bosne.
Zvijezda planina je tipa krške visoravni koja se nalazi u Srednjoj Bosni na razvođu rijeke Bosne i njezine pritoke Krivaje.

Ponikva (ulaz) - Velike Mekuše - Zubeta - Krivajevići - Konjsko brdo - Kozjak - Duge njive - Meorača - Križevići - Čuništa - ušće rijeke Tribije u Krivaju - Dolići - Jezero - Ponikva.

Područje unutar opisanih granica zahvata 172,00 km2. U odnosu na površinu BIH (51.129 km2) to iznosi
0,33 %. Dužina granice Parka iznosi 60,00 km.

Ova planinska visoravan po svojoj geološkoj građi je veoma složena. Na ovom području se javljaju najstarije sedimentne stijene donjeg trijasa koje pripadaju geološkom dobu mezozoiku. Na području planine Zvijezde na istoku prema Olovu i jugoistoku Bijambarskim pećinama kod Krivajevića izgrađeno je, od pojava eruptivnih i metamorfnih stijena. Od eruptivnih stijena nalaze se pojave dijabaza i melafira. Ove stijene zauzimaju manja prostranstva i ograničene su lokalnim pojavama. Također postoje lokalne pojave melafira jugoistočnije i sjeverozapadnije od Olova. Rožnjaci se javljaju sjevernije od Oćevije, a serpentini i peridotiti rasprostranjeni su sjeveroistočnije i sjevernije od Olova. Najstarije stijene koje se protežu od planine Zvijezde prema Bijambarskim pećinama su verfenski škriljci i kvarcni pješčenjaci donjeg trijasa. Ove stijene izgrađuju širok pojas. Jurske naslage predstavljene su pješčenjacima i tufovima. Oni izgrađuju široku zonu od Olova prema sjeverozapadu od Oćevije i dalje sjeverne padine Zvijezde. Vrh Zvijezde (1349 m), zatim Pogledim (1246 m),a potom prema Olovu i južno od Olova, područje je na širem prostoru građeno od vapnenaca i dolomita srednjeg i gornjeg trijasa. Dio terena između Vareša i Daštanskog, uglavnom je izgrađeno od trijaskih sedimenata.
Na širem prostoru Bijambarskih pećina razvijene su donjokredne naslage pločastih vapnenaca koji su mjestimice škriljavi.

Zvijezda planina predstavlja kršku visoravan i nalazi se u Srednjoj Bosni, na razvođu rijeke Bosne i njezine pritoke Krivaje. Zvijezda planina spada u rudne Dinarske planine. Ova pitoma visoravan izdiže se između Vareša i Olova sa nekoliko vrhova: Zvijezda (1349m) po kome je planina dobila naziv i drugi vrhovi koji se izdižu istočno od vrha, kao Bijeli kamen (1325 m), Tremošnjak (1320 m), Pogladin (1246 m), Jelovo brdo (1318 m) i dr.
Kako je ova planinska visoravan po svojoj geološkoj građi veoma složena, raznovrsne geološke taložine uvjetovale su raznovrsnost pejzaža i morfoloških oblika tla, kao i razvoj mnogobrojnih vodenih tokova koji pripadaju slijevu rijeke Bosne.
Na visoravni se nalaze brojni travnjaci, pejzaži i kosanice. Područje visoravni je pokriveno na znatnim površinama s kvalitetnom šumom od kojih preovlađuju četinarska (omorika - smrča). Sjeverno od Vareša prostire se veoma lijepa šumovita visoravan koja je izgrađena isključivo od eruptivnih stijena kao i znatnim dijelom od serpentina, a zatim melafira i gabra.

Područje Zvijezde planine veoma je bogato mnogobrojnim vodenim tokovima koji pripadaju slijevu rijeke Bosne. Najveća rijeka na tom prostoru je Krivaja. Ona nastaje spajanjem dviju rijeka odmah u Olovu, od Stupčanice i Bioštice. Rijeka Krivaja duga je 101 km i u rujeku se Bosnu ulijeva s desne strane kod Zavidovića. Od sastava Stupčanice i Bioštice u Olovu rijeka Krivaja stvorila je interesantan kanjon u vapnencima trijaske starosti. Iznad kanjona se izdižu okomite strane visine oko 400 m u kojima se nalaze otvori pećina.
Na prostoru Zvijezde planine osim rijeke Krivaje, nalaze se i druge rijeke i rječice od kojih treba spomenuti Tribiju i Dubošticu čije su doline izgrađene u serpentinskim stijenama. Također na ovom prostoru protječu rječice Oćevlja, Vijačica, Orlja i dr. Rječica Orlja izvire iz manje pećine, a ona je nastavak potoka Bijelila koji ponire u Donjoj Bijambarskoj pećini kod Krivajevića. Vrela kod Oćevlja se nalaze na visini oko 740 m. Potok Ponikva je ponornica. U vapnenačkom masivu grebena formirala je subhorizontalnu pećinu koja je probijena i kroz nju prolazi put za Oćevlje i Olovo. Pećina je na temelju Zakona o zaštiti pod zaštitom kao spomenik prirode.
Osim rijeka i rječica na ovom prostoru se javljaju mineralne i termomineralne vode. One se javljaju duž tektonske linije Bioštica-Olovo-Zavidovići. Terma Solun izbija iz oko 13 km od Olova. Terme Orlje se javljaju nedaleko od Olova na jednom rasjedu s nekoliko izvora. Terma Oćevlje se nalazi na putu Vareš-Olovo. Voda izbija između vapnenaca i gornjeg trijasa i vodonepropusnih slojeva dijabaz rožne formacije.

Prema ekološkoj vegetacijskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine područje planine Zvijezde pripada oblasti unutarnjih Dinarida, Zavidovićko-tesličkom području i području istočnobosanskih visoravni, a u okviru bliže ubikacije Ozrensko-okrugličkom rejonu (što se odnosi na dio koji pripada istočnobosanskim visoravnima).
Zavidovićko-teslićko područje pripada najvećim dijelom srednjobosanskoj ofiolitnoj zoni i izgrađeno je pretežno od serpentiniziranog periodita, eruptiva, rožnjaka, a krečnjaci su mnogo manje zastupljeni. Ovaj kompleks ubuhvata dio planine Zvijezde koji se spušta ka rijecu Krivaji. Zahavta gospodarske jedinice "Krivaja" i "Duboštica" (ŠIP Olovsko).
Zemljišta na navedenim geološkim supstratima su najčešće eutrični kambisol na serpentitnitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama. Manje su zastupljeni eutrični kambisoli na ostalim silikatima, pseudoglej i mozaik kalkokambisola i kalkomelanosola.
Izrazita raznoslikost stanišnih prilika uslovila je i zastupljenost različitih šumskih fitocenoza koje su većinom mozaično rasprostranjene. Najrasprostranije su :
- Bazifilne šume borova (Erico - Pinetum nigrae serpentinicum, Erico - Pinetum nigrae-silvestris serpentinicum)
- bazifilne šume hrasta kitnjaka (Potentillo albae - Quercetum, Erico quercetum petraeae)
- acidofilne šuma hrasta kitnjaka (Quercetum petraeae montanum)
- šume bukve i jele sa smrčom (Abieti - Fagetum serpentinicum) i
- acidofilne šume bukve i jele (Abieti - Fagetum silicicolum).
Na manjim površinama javljaju se i čiste sastojine bukve (Fagetum montanum ) i sastojine smrče (Piceetum montanum), a i sastojine bijelog bora i smrče (i jele) (Piceo pinetum) i također sastojine jele i smrče (Abieti - Piceetum).
Na diluvijalnim terasama (relativno rijetko) javljaju se ostaci hrasta lužnjaka i običnog graba ili kitnjaka i običnog graba.
Drugi dio planine Zvijezde pripada Ozrensko-okrugličkom rejonu koji je izrazito planinsko područje u visinskom intervalu od 700 do 1400 m.nm.
Područje je u geološkom smislu izgrađeno od krečnjačkih masa u višim predjelima, a niži prostori su izgrađeni od verfenskih sedimenata (glinci i kvarcni pješčari).
Najzastupljenije zemljište ovog prostora je distrični kambisol, a manje je zastupljen kompleks distričnog kambisola i podzola na kiselim silikatnim stijenama, kompleks luvisola i pseudogleja, eutričnog kambisola na silikatnim stijenama i mozaik kalkomelanosola - kalkokambisola na krečnjaku.
Šumske zajednice su mozaično raspoređene i preovladavaju šume bukve i jele sa smrčom, sekundarne satojine jele i smrče, odnosno sastojine bijelog bora i smrče. Zastupljene su i sekundarne šume bukve.
U depresijama su se zadržale mrazišne šume smrče sa mahovima tresetarima.
U klisurama rijeka na strmim kamenitim obalama zastupljene su termofilne šume bukve s:
- javorom gluvačem
- šume crnog graba
- šume javora i lipa.
Planinski kompleks planine Zvijezde nije visok i ne može se govoriti o pojasu planinskih rudina iznad gornje granice šuma. Planinske livade su rezultat plitkog skeletnog zemljišta na serpentinitima, a na verfenskim sedimentima su planinske livade krčevine nastale dugotrajnim antropogenim utjecajem.
Na plitkim, kiselim serpentinskim tlima razvile su se planinske rudine gusto pokrivene borovnicom. Karakteristična zajednica za ove terene je :
- Halacsyo - Seslerietum rigidae
- Erysimo - Semperviretum heufelli.
Na erodiranim i šljunkovitim terenima razvila se zajednica Doricnio - Scabietosum Leucophyllae.
Livade na verfenskim sedimentima, zbog konstantnog korištenja, vremenom floristički siromaše usljed iscrpljivanja tla i prelaze u trajni stadij široko zastupljene livadske zajednice Nardetum strictae u kojoj prevladava Nardus stricta kao indikator izrazite kiselosti tla. Istu pojavu vidimo i na livadama na krečnjačkim crnicama i krečnjačkim skeletnim zemljištima.

Andropogeni utjecaj na područje šuma planine Zvijezde je izrazito dugotrajan. U prvom redu se to odnosi na ugljarenje koje je dugotrajan proces (predstavlja se još od rimskog doba , a možda i ranije) pri čemu je sječena bukovina za drveni ugalj radi topljenja željeza . Naslage kvalitetne željezne rudače u okolici Vareša posebno su privukle Sase, germanske rudare koji su došli preko Ugarske i razvili intenzivnu rudarsku i topioničarsku djelatnost. Sasi su se kasnije stopili s domaćim stanovništvom, ali su u toponimici i rudarstvu ostavili dubok trag .
Iako su njihove peći i kovačnice bile male ipak su kroz vrijeme utjecali na okolne šume . Također se i jedan dio četinarskog drveta koristio kako za rudarske podgrade , tako i za gradnju objekata .
Intenzivna eksploatacija šuma počela se razvijati dolaksom Austro-Ugarske , izgradnjom velikih pilana u Zavidovićima, manjih u Varešu , te izgradnjom prve visoke peći i izgradnjom prvih pravih rudničkih jamskih postrojenja.
Intenzivna sječa bukovine počela je s radom prve visoke peći . Jednodnevna potreba peći bila je oko 14 tona drvenog uglja . Cijelo područje planinske površi Zvijezde pokriveno je "upinama" tj. zaravnjenim površinama na kojima se slagalo drvo i kadio ugalj . U svakom slučaju , današnji veliki kompleks smrčevih i jelovo - smrčevih šuma na Zvijezdi je sekundarnog porijekla , jer je bukva skoro sva izvađena i smrča se raširila na sječinama . Ovo je istovjetna pojava s formiranjem smrčevih šuma u njemačkom Harcu , gdje je također rudarska djelatnost potpuno izmijenila fizionomiju sastojina .
Izgradnjom velikih parnih pilana u Zavidovićima i otvaranjem Krivajskog bazena željezničkom prugom počinje period intenzivne eksploatacije šuma na planini Zvijezdi.

Šezdesetih godina je je ŠPP Krivajsko podijeljeno, pa je dio planine Zvijezde kao svoje alimentaciono područje dobilo ŠIP Zvijezda Vareš. U Varešu je podignuta prvo jedna manja pilana da bi sedmadesetih godina bila podignuta moderna pilana na Ponikvama. Drugi dio planine Zvijezde dodijeljen je ŠIP Stupčanica u Olovu, gdje je također podignuta pilana s respektabilnim godišnjim prorezom.
Kao što je rečeno i u prvom dijelo osnovni utjecaj na šume područja ogleda se u sve većoj otvorenosti šuma i padom zalihe po jedinici površine. Također je uočljiv pad tehničke kvalitete drvne mase, posebno trupčane robe. Na osnovu Šumsko privredne osnove, visokim eksploatacijskim šumama na području ŠPP-a Olovskog gospodari se prebornim i grupimično prebornim načinom sječa. Pri tome je određeno da se grupe formiraju tamo gdje to omogućavaju ekološki uvjeti, da ne bi došlo do retrogradnih procesa unutar sastojine. Zapravo najčešće se primjenjuje princip preborne doznake. To se posebno odnosi na sastojine jele i smrče, te jele, smrče i bukve.
Ovaj način doznake, a time i sječa, primjenjivan kroz duže vrijeme ostavio je određen i karakterističan izgled sastojina pri čemu je izrazito pao prečnik, tj. u sastojinama su ostala samo mlađa stabla, a i broj stabala po jedinici površine je minimalan. Šume sui ntenzivno otvorene osim podmladnih jezgri. Posebno se primjećuje izostajanje bukve kao vrste jer se teže obnavlja od četinara. U osnovi su to iscrpljene sastojine u kojima se javlja i intenzivnije osipanje iglica (krošnje su izrazito "providne"). Sadašnje inzistiranje na pilanskoj građi potencira proces smanjenja drvne mase po jedinici površine i dovodi sastojine do donje granice rentabiliteta.
Izvoz sortimenata je predviđen i vrši se mehanizacijom. Sudjelovanje animala je malo ili nikakvo. U tom smislu se buldožerima proširuju i stare konjske vlake da bi se roba izvlačila traktorima. Izrazizo duboka verfenska zemljišta lako erodiraju na traktorskim vlakama i traktori duboko propadaju ostavljajući sve dublji i dublji kanal iza sebe. Ove pojave smo imali prigodu da promatramo u jednom dijelu u Orlji.

Ono što je karakteristično za područje budućeg Nacionalnog parka Zvijezda-Tajan-Konjuh jeste prostorna distribucija naselja. Naime, uobičajeno se pojavljuju kao rubni pojas parkova, ali ovdje nailazimo na obrnut slučaj: pojas naselja se proteže sredinom područja relativno uskom dolinom rijeke Krivaje, odnosno uz regionalni put Olovo - Zavidovići (trasom nekadašnje šumske željeznice). Naselja nastala uz pomenuti put i rijeku su novijeg datuma postanka, dok se tradicionalne ruralne sredine mogu naći u unutrašnjosti područja, na višim nadmorskim visinama (brdska i planinska naselja).

Gustina nastanjenosti je najizrazitija na sjevernim i sjeveroistočnim padinama planine Zvijezde (brdska i planinska naselja). Ova pojava se lako objašnjava prvenstveno izuzetno povoljnim hidrološkim uvjetima, jer ovaj dio obiluje izvorištima, koja bodom opskrbljuju vodotok rijeka Duboštice, Tribije, Vijačice i Oćevice. Bogata hidrološka fenomenologija je karakteristika čitavog područja planine Zvijezde.
Nastanak brdskih i planinskih naselja, situiranih ne samo na planini Zvijezdi, nego na području čitavog krivajskog bazena seže u srednjovjekovni period. Izravno je vezan za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva planine Zvijezde po kojemu je jako poznata. Geomorfologija područja zajedno s pripadajućom vegetacijom (planina Zvijezda je bila oduvijek poznata po tome što je predstavljala izravan izvor građevinskog materijala koje su seoski neimari koristili za gradnju ekonomskih i stanbenih objekata. U ovoj činjenici se možda najbolje ogleda izravna povezanost čovjeka s njegovim okolišom. Treba napomenuti da je stanovništvo tradicionalno orjentirano ka šumskom fondu - kako kao izvoru građevinskog materijala, tako i kao resursu za koji je višestoljetno vezan poslom.

Prometna infrastruktura na prostoru planine Zvijezde se razlikuje u pojedinim dijelovima područja. U sjevernom i sjeveroistočnom dijelu ova je mreža znatno kompaktnija. Treba također naglasiti i da je sama međusobna povezanost naselja na daleko višem stupnju, nego u ostalom dijelu područja. U tom smislu, ovo područje je ekstrovertno, odnosno izuzetno je dobro povezano sa susjednim općinskim središtima i većim gradovima zeničko-dobosjke, tuzlanske i sarajevske županije i to prometnicama višega ranga, što ga čini jako dostupnim. Također, prostor je unutar svojih granica gradnjom šumskih i lokalnih puteva otvoren i pristupačan.

Selo sačinjavaju dvije prostorne cjeline - Gornja i Donja Vijaka. Najznačajniji vertikalni reper u Gornjoj Vijaci je crkva Sv. Ane koja se datira u 1926.g. Svojim mjerilom i jednostavnim arhitektonskim izrazom u potpunosti harmonizira s objektima situiranim u njezinoj neposrednoj okolini. Gornja Vijaka se razvila kao selo drumsko-uličnog tipa, koje prati konfiguracija terena i grananje raskrižja kvalitetnijeg kolskog i lokalnog puta nepravilnog "Y", u čijem je središtu upravo locirana crkva Sv. Ane.
Stambena arhitektura tradicionalna. Objekti su izrađeni u bondruk-sustavu, s različitim ispunama. Uniformnost objektima daje fasadna obrada u krečnom malteru. Bijela boja fasadnih ploha objekata harmonično kontrastira zelenom plaštu vegetacije u pozadini.
Duž dijela puta ka Donjoj Vijaci nalaze se nizovi objekata kojim je taj put definiran. Ove se fizičke strukture polako fube kao prijelazu u dio naselja uz lokalni put i potok Ravančicu, gdje su izgrađeni noviji objekti. Selo ima i noviju školu, ali je napuštena. Izgrađena je na samom izlazu iz Gornje Vijake.
U pogledu infrastrukture selo je opskrbljeno vodovodom, kanalizacijom i električnom energijom. Kvalitet infrastrukture nepoznat. Najznačajnija demografska pojava u naselju je migracija mlađih ljudi usljed nemogućnosti zaposlenja, školovanja djece i ostalih nepodobnih ekonomskih uvjeta.
Donja Vijaka je selo zbijenog tipa. Objekti su situirani uz mrežu lokalnih puteva. Povezana je također lokalnim putevima s glavnom kolskom prometnicom uz potok Vijačicu.

Jedna od najinteresantnijih ruralnih cjelina na području Bosne i Hercegovine. Selo sačinjavaju dvije prostorne cjeline - Gornje i Donje Očevlje. Gornje Očevlje je najvećim dijelom zbijenog tipa. Centar naselja danas čine zgrada Mjesne zajednice i katolička crkva posvećena fra Filipu Lastriću, značajnoj ličnosti koja je iz Očevlja.
Na samom ulazu u naselje mogu se zapaziti objekti straije stambene arhitekture s lakšim modifikacijama - dvovodnih krovova na lastavicu, pokrivenih crijepom i limom.
Najzanimljiviji elementi u naselju su svakako očuvani majdani (kovačnice na vodeni pogon), situirani naposredno uz rječicu Oćevicu. Nalaze se uz pristupni put uz naselje. Od nekadašnjih majdana sačuvana su tri i sva tri su u pogonu. Ostali su nestali tijekom rata, jer su prijeratni nosioci zanata pomrli,a njihovo se zanatsko umijeće nije dalje prenosilo na potomke. Aktivan rad majdana u Očevlju je kuriozitet - to su jedine aktivne kovačnice na vodeni pogon u Europi, gdje je rad u ovakvimvrstama kovačnica zamro zajedno s pronalaskom parne lokomotive. Majstori svoje proizvode imaju mogućnost plasirati na tržište nešto rjeđe, u ovisnosti od potrebe. Djelomično surađuju i sa šumarstvom u Varešu.
Tradicionalni stambeni objekti su djelomično sačuvani. Kao konstruktivni sustav najčešće se susreće bondruk-sustav s ispunama od zemljanih materijala. U fizičku strukturu naselja inkorporirani su i objekti novije datacije. Evidentan je veći broj napuštenih objekata bez obzira na vrijeme njihove gradnje.

Selo izduženo planske osnove. Drumsko-uličnog tipa sa stambenim objektima situiranim uglavnom uz ulicu. Stambeni objekti su novije i starije arhitekture. Na kraju sela, na dominantnoj repernoj poziciji je kapela s grobljem.

Nastavak izgradnje puta Vareš - Šimin potok - Podkamensko, omogućio bi da se vrlo vrijedni prostor planine Zvijezda uključi u razvojne planove općine Vareš, što u prestrukturiranju samog gospodarstva u općini može imati strategijsku važnost. Ukupna vrijednost i razvojne mogućnosti nekog područja ovise od prometno-zemljopisnog položaja, prostornih, prirodnih i stvorenih potencijala i resursa (demografskih, gospodarskih i infrastrukturnih). Kako se izgradnjom ovoga puta zaokružuje ispunjenje ovih mjera , potrebno je izvršiti određene predradnje, da bi usporeni razvoj odnosno zaostajanje ovog područja krenuli obrnutim smjerom.
Najvažnija aktivnost u tom pravcu je izrada prostornog plana šireg područja planine Zvijezda. Planiranje, odnosno upravljanje prostorom je civilizacijske nužnost i pokazatelj je razvijenosti sredine u kulturološkom i civilizacijskom smislu.
Naime, mi nismo korisnici geoprostora sa svim njegovim pripadajućim resursima, već smo i obvezni da ga na racionalan način koristimo i čuvamo,obnavljamo i unapređujemo, odnosno da ga ispravno vrednujemo. Naša je dužnost da putem subjekata planiranja predvidimo moguće domete u budućnosti, prateći svjetska kretanja i tendencije, s punom odgovornošću. Ako postavimo to kao cilj, tj. da kroz plan osiguramo na koordiniran način mjesta za očuvanje, korištenje i unapređenje prostora u kojem živimo i radimo, onda mora da bude jasno da je to dugoročna i trajna zadaća od najvećeg strateškog značaja. Korištenju resursa ovog prostora ne smije se prilaziti improvizirano i neorganizirano, neodgovorno i volonterski, već naprotiv krajnje odgovorno.
To mora biti briga društvene zajednice, bez obzira na sustav, jer to predstavlja nezin civilizacijski izraz.

Planina ZVIJEZDA nalazi se na otprilike 44 stupnja sjeverno od ekvatora i 18 stupnjeva istočno od Grinviča. Pravac pružanja je SE/NW. Najviši vrh joj iznosi 1355 m nad morem. Obrasla je gustim šumama raznolikog sastava, naročito na sjevernim obroncima. Ispresijecana je mnogobrojnim vodotocima, istina manjeg kapaciteta, kao i livadama i proplancima. Na njezinim visoravnima i obroncima smještena je većina sela općine Vareš. Snijeg se na njoj zadržava bez većih oscilacija od sredine studenog do sredine travnja, jer je na okolnim planinama zaštićena od južnih strujanja. U godini ima relativno veliki broj sunčanih dana tako da je omogućeno i ograničeno bavljenje poljoprivredom.Sa sjeverne strane od planine Konjuh odvaja je duboka dolina rijeke Krivaje. Pored šumskog bogatstva na području planine Zvijezde raste veliki broj šumskih plodova, ljekovitog bilja, gljiva. Postoji velika mogućnost razvoja lonve privrede, a blizina vrlo čiste rijeke Krivaje, omogućava rekreativni i sportski ribolov.
Put Zvijezda-Šimin potok-Podkamensko trebao bi biti temelj razvoja jer ima trasu koja se generalno pruža u pravcu E-W, što znači da ima izvanredno osunčanje, a nadmorska visina područja kroz koje prolazi je 950 - 1100 m.
Klima je planinska, ali bez većih oscilacija i neugodnih iznenađenja. Ljeta su topla, a zime hladne sa puno snijega i bez vijavica i udara vjetrova.

U svakom slučaju osnovna gospodarska djelatnost ovoga područja treba da ostane eksploatacija i prerada šumskog bogatstva. Druga gospodarska djelatnost ovog područja je poljoprivreda, stočarstvo i proizvodnja hrane.
Ovom djelatnošću se sada ne bavi niti jedan subjekt na planski, odnosno intenzivan način, već je ista prepuštena seoskim domaćinstvima, koja to rade uglavnom za svoje potrebe, a ne za potrebe tržišta. Treća gospodarska djelatnost je eksploatacija mineralnih sirovina u Vijaci i samoj Zvijezdi.
Gospodarska djelatnost koja nema tradiciju i do sada nema nikakvih iskustava niti u začetku, ali ima veliku perspektivu za budućnost jest turizam. Područje planine Zvijezde ima po svojim prirodnim i zemljopisnim vrijednostima izuzetno povoljne uvjete za razvoj kontinetalnog turizma, posebno zimsko-sportskog, izletničkog i banjskog turizma.
Planiranje prostora planine Zvijezde temelji se na masovnijem korištenju od strane ljudi željnih mira, aktivnosti i odmora i liječenja, a ne meteža i dokazivanja statusa na društvenoj ljestvici. Treba imati u vidu da je područje planine Zvijezde relativno blizu velikih industrijskih i administrativnih centara. Udaljeno je od Sarajeva 55 km, od Zenice 65 km, kao i od Tuzle.
Pored toga u blizini se nalaze manja industrijska mjesta Ilijaš, Breza i Kakanj i trgovački i industrijski centar Visoko.
U takvim sredinama do izražaja dolaze negativnosti suvremenog načina življenja, kao što su otuđenje na radnom mjestu, monotonija na poslu i mjestu stanovanja, raslojavanje obitelji, prenatrpanost školskih programa i sl. Ove negativnosti se mogu nadvladati isključivanjem žitelja svih uzrasta iz uobičajene kolotečine aktivnosti i proširenjem društvenih, zabavnih, rekreaktivnih i kulturnih djelatnosti. Sve je ovo, naravno, praćeno željom čovjeka da se makar i privremeno vrati prirodi, da boravi u prirodno zdravoj sredini na čistom zraku i u tišini, van tvorničkih hala i zagađenja, kancelarija i bučnih gradskih ulica. ZVIJEZDA je jedno od idealnih mjesta gdje su uvjeti zdrave životne sredine
veoma izraženi : čisti planinski zrak, šetnje, sport i rekreacije, sakupljanje plodova i ljekovitog bilja, lov, ribolov, pami bavljenje povrtlarstvom, sve su to aktivnosti kojima se ljudi mogu baviti na ovom području i to u raznim oblicima:
a) kraće zadržavanje u atraktivnim sredinama
- izletnički turizam
b) češće zadržavanje na pojedinim mjestima
- tranzitni turizam
c) duže zadržavanje na jednom mjestu
- boravišni turizam
Uz ove oblike mogu se dodati i zavičajni, zdravstveni turizam kao i upoznavanje objekata kulture, povijesno-spomeničkih objekata, etnogtafskih vrijednosti i tradicionalne narodne radinosti. Jedan osmišljeni prostorni plan, koj ibi ponudio u prvom redu arhitektonsko-urbanistička rješenja opremanja i uređenja prostora planine Zvijezde, u skladu s mogućnostima sredine, omogućio bi začetke i perspektivni razvoj seoskih okolnih područja, u sferi poljoprivredne proizvodnje, usluga, pa i proširenja turističke ponude.

Područje koje treba da obuhvati Prostorni plan i koji čini osnov, odnosno srce razvoja, je područje planine Zvijezda od Ponikve do Lovačkog doma na Zvijezdi, s naročitim naglaskom na sljedeće lokalitete:

Planom treba obuhvatiti i sela smještena na visoravnima i obroncima Zvijezde, odnosno Mjesne zajednice Strica, Vijaka, Ravne, Okruglica, Brgule, Daštansko, Pržići, Oćevija i Ligatići. Na lokalitetima u samoj Zvijezdi treba stvoriti niz manjih grupacija naselja i mjesta za izletnički, tranzitni i boravišni turizam. Za takve manje grupacije ekonomičnije je rješenje infrastrukturnih potreba, naročito opskrba vodom, električnom energijom i kao rješavanje problema zaštite sredine i ekologije. Raspored ovih lokaliteta daje idealne uvjete da se ispune sljedeće pretpostavke:
- u odnosu na međusobnu udaljenost to je mjera koja dopušta najtemeljniju potrebu i mogućnost pješačkog savladavanja, jer se samo pješak može tako intimno povezati s društvenom i prirodnom okolinom, te njihovim utjecajima
- u odnosu na korisnike tu je omogućen visok stupanj prometa među grupama, koje su "podanici" ili ovisnici o istom ambijentu, pa time lakše razvijaju osjećaj identiteta sa specifičnim lokalitetom u kakav se može ubrojiti planina Zvijezda, kao i pripadnost tom lokalitetu i toj zajednici
- u odnosu na urbani oblik to je prigoda za povezivanje i raznolikost zajedničkog života putem komuniciranja raznih grupa ljudi, različitih sklonosti i mogućnosti, što rezultira i različitim oblikovanjem ambijenta što povećava nj. vrijednost
- u smislu odnosa s ostalim vodećim i manjim mjestima omogućava da se prostom usporedbom ocijeni prednost i kvalitet ovoga lokaliteta čime on postaje zavoljeni dio svakodnevnog života.
Na kraju ovakav način oblikovanja prosotora treba da bude kontrapunkt prenatrpanosti i veličini današnjih urbanih mjesta s bezličnim vrijednostima. Neposredan i osobni doživljaj malih i raznorodnih ambijenata može istaći posebne emocionalne reakcije koje će produbiti primjećivanje okoliša i obnoviti izgubljenu osjećajnsot urbanog čovjeka.
Područja između ovih grupacija moraju se sačuvati sa svim svojim prirodnim osobinama u kojima bi se u pojedinim pojasima zabranila eksploatacija drveta, a u pojedinim vršila uz strogo propisane, odnosno ograničene uvjete.

U formiranim manjim grupacijama - naseljima, osnovu čine vikend objekti raznih veličina, s tipskim rješenjima oblika, s tim da se pojedincima-vlasnicima ostavlja sloboda u izboru materijala, fasadnih oblika i parternog rješenja prostora. Svaki objekat treba da ima dio okućnice kako bi se spriječila prenatrpanost prostora, odnosno težnja za neumjerenim ekonomskim učincima. Nastojati da u svakoj grupaciji postoji nekoliko stalnih stanovnika, koji bi bili osnov naselja i faktor osjećanja domaćeg ambijenta, a zašto ne i na određen način čuvari u naselju, objekata za povremeni boravak.
Potrebno je predvidjeti i manje objekte - pansione za izletnički i tranzitni turizam, koji mogu pored smještaja i osnovnih usluga ugostiteljskog karaktera preuzeti i funkciju opskrbe, trgovine, otkupa plodova, lovnog turizma i dr.
Na ovom prostoru mogu se naći i pogodni lokaliteti za banjski i zdravstveni turizam, koji po mnogima jeidni može steći status ekskluzivnosti. Čitav prostor može biti uređen kao izvanredno mjesto za niz izletničkih lokaliteta, jer obiluje livadama, šumama i izvorima.

Osnovne dvije grupacije objekata treba da čine lokaliteti Ponikve i Lovački dom gdje bi se smjestili glavni objekti rekreacije. U Ponikvi bi se trebali izgraditi, odnosno predvidjeti sljedeći sadržaji:
nogometno igralište, sportske plohe, odnosno igrališta polivalentne namjene u ljetnom i zimskom periodu - odbojka, košarka, tenis, badmington,rokomet ljeti, a klizalište sa prirodnim ledom zimi.
Ski lift od nekadašnjeg hotela Ponikve do Alinog korita omogućio bi otvaranje niz skijaških staza s Alinog korita i Mekuša prema Zvijezdi, što je velika prednost jer se radi o generalnoj orijentaciji prema sjeveru i sjeveroistoku. Konfiguracija terena omogućava da se izgrade staze različitih uzdužnih profila, tj. za rekreacijske i natjecateljske namjene.
Sigurno je da se treba naći mjesta i za sanjkališta. Slični sadržaji bi se trebali predvidjeti na lokalitetu Lovački dom, ali u manjem obimu bez nogometa. Svaka grupacija objekata - naselje, morala bi imati sportsku višenamjensku plohu, stazu s malim ski-liftom za rekreativno skijanje i sanjkalište. Veza između dva krajnja lokaliteta Ponikva - Lovački dom ostvarila bi se uređenom trasom gradskog vodovoda što bi donijelo niz pogodnosti i prednosti. U prvom redu ista trasa uređena, očišćena, s odvodnjom bila bi u funkciji održavanja vodovoda,a predstavljala bi u rekreativnom smislu izvanrednu stazu za šetnje, vožnju ljeti biciklom, a skijaško trčanje zimi. Dužina staze i neznatne korekcije uzdužnog profila, omogućili bi verifikaciju od strane sportskog saveza i održavanje zvaničnih natjecanja. Ova staza bi uklonila pješački promet s ceste i predstavlja u stvari kičmu čitavog projekta.