|
Više od
polovine stanovništva danas živi u
gradovima. Gradovi mogu biti
uzbudljiva mjesta, prepuna prometnih
ulica i tržnica, izazovnih trgovina, kino dvorana i kazališta,
zanimljivih muzeja i mnogo toga
drugog. Mnogi misle da su gradovi
slika suvremenog načina života. Pa
ipak se gradovi sve više suočavaju s
problemima siromaštva,
prenapučenosti, kriminala, bolesti
i onečišćenja. Zdravlje mnogo
milijuna stanovnika gradova narušeno
je gustim cestovnim prometom u
blizini njihovih domova. Tako se u
nekim višemilijunskim gradovima
automobilski promet kreće prosječnom
brzinom od 15 km/sat - jednako sporo
kao konj ili jednopreg. Buka i
opasnosti koje izaziva promet
ometaju normalno funkcioniranje
gradskih četvrti. Velikim su
gradovima potrebne ogromne zalihe
hrane i ne bi mogli opstati bez
prirode koja ih okružuje. Tako se
svakim danom sve više pokazuje
potreba što čvršće povezanosti sela
i grada. Suočeni s brojnim stresnim
problemima koja sa sobom nosi urbani
način života sve više gradskog
stanovništva dobar dio slobodnog
vremna provodi na selu. |
 |
|
   |
|
  |
 |
|
Mjesna zajednica VIJAKA
administrativno pripada općini Vareš
i Zeničko – Dobojskoj
županiji/kantonu. Čini je šest sela: Gornja Vijaka, Donja Vijaka, Radoševići, Krčevine , Ivančevo i
Tribija. Središte Mjesne zajednice
je Gornja Vijaka koja je udaljena od
Vareša 18 km, Olova 20 i od
Zavidovića 50 kilometara. Sela su
smještena na padinama i udolinama
planine Zvijezde, te četiri rječice: Tribije, Vijačice, Kruškovice i Ravančice, koje se ulijevaju u
rijeku Krivaju . Nadmorska visina
naselja se kreće od 400 do 1.100
metara. |
 |
|
U staro doba Vijaka se nazivala
Rieka, a za sadašnji naziv imaju dva
tumačenja . Prvo je da je nastala od
staroslavenskog glagola vijati, što
znači da je mjseto gdje vuci vijaju
, urlaju , zavijaju. Drugo tumačenje
veli da je Vijaka nastala od
romanskoga via, što znači put. Ovom
dolinom je prolazio karavanski put
koji je povezivao područje srednje
Bosne sa sjevernom . |
 |
|
Prvi put Vijaka se spominje u
turskim dokumentima još 1565.godine: "…Od poreza crkvenog oslobođeni su majdandžije Vareša, Vijake i
Duboštice." Rudokopi u Vijaci se
spominju 1686.godine. U davnoj
prošlosti kao rudarski kraj Vijaka
je bila u sastavu "Plemenitog dobra Kotromanjića". I danas postoje jame
koje svjedoče o nekadašnjem vađenju
srebra i kroma.
Daleke 1858.godine u Vijaci je
kupljeno pola kuće za školu po
cijeni od 800 groša, a 1928.godine
utemeljena je knjižnica i 1934. g.
kulturno-umjetničko društvo. |
 |
|
Prostor Mjesne zajednice Vijaka
obiluje gustom šumom u kojoj obitava
svakovrsna dviljač što predstavlja
blagodet za lovce i ljubitelje
prirode . Bogatstvo ljekovitog bilja
, gljiva i mnogobrojni čisti potoci
i rječice koje obiluju ribom čine
kraj pravom oazom mira i od davnina
poznatim sanatorijumom za plućne i
druge bolesnike. U blizini nema
niti je ikada bilo industrijskih
postrojenja, tako da je prostor
sačuvan od bilo kakvih zagađenja.
Stanovništvo koje obitava u ovim
krajevima tradicionalno je poznato
po gostoljubivosti, čistoći i
ljubomornim čuvanjem svojih običaja
. Svako domaćinstvo uvezano je u
fiksnu telefonsku mrežu . |
|
 |
|
I - Svako od naselja na svoj način
oslikava ljepotu ovoga kraja |
 |
|
    |
|
   |
|
 |
|
II –
Lijepo uređene kuće i okućnice još
prije 60 godina zamijetio je i
Vladimir Dedijer u svom dnevniku iz
II svj. rata |
 |
|
    |
|
  |
|
   |
|
 |
|
III – Priroda se ljubomorno čuva kao
najveća dragocjenost i sve njezine blagodeti mogu se koristiti bez
ikakve opasnosti po zdravlje ljudi |
 |
|
   |
|
   |
|
   |
|
 |
|
IV – Zimska idila nikoga nije
učinila ravnodušnim |
 |
|
    |
|
    |
|
   |
|
 |
|
V –
Osjećaj pri zalasku sunca ili
plavetnilo neba teško je opisati –
to se mora doživjeti |
 |
|
|
|
  |
|
  |
|
 |
|
VI – Planinske rječice i potoci
pravi su raj za ljubitelje kupanja i
ribolova |
 |
|
   |
|
    |
|
 |
|
VII – Brojna i raznovrsna divljač
pravi je mamac za lovce |
 |
|
   |
|
  |
|
 |
|
VIII – Izvorni
narodni običaji i nošnje izazivaju
posebno zanimanje gostiju, osobito
narodna igra "Žuta žaba", koja se
tko zna koliko godina igra samo u Vijaci |
 |
|
    |
|
    |
|
 |
|
IX – Nudimo i sudjelovanje u svim
seoskim poslovima |
 |
|
    |
|
   |
|
    |
|
 |
|
X – Branje i kušanje domaćih i
šumskih plodova |
 |
|
    |
|
    |
|
 |
|
XI – Gosti redovito posjećuju selo
Ivančevo, rodno mjesto prerano
preminulog Ivice Matića, jednog od
najpoznatijih snimatelja u povijesti
bosanskohercegovačkog filma, te
zaštićeni spomenik prirode – četiri
lipe (tilia sp.) i starce koji svoj
dugovječni život imaju zahvaliti
skladnom odnosu s prirodom |
 |
|
    |
|
 |
|
XII – Smještaj kod
ovdašnjih domaćina i naša kuhinja
uvijek Vam stoje na usluzi.
Proizvodnja domaće hrane zasnovana
je na dugododišnjoj tradiciji i
načinu koji se ne mijenja unatoč
svim izazovima suvremenog vremena.
Sir, mlijeko, voće, povrće,
sokovi, rakije, kolači, ne sadrže
nikakve primjese kojima obiluju
industrijski proizvodi. Ovdje možete
kušati i med koji je po legendi samo
s ovog područja koristio i
austrougarski car Franjo Josip. Med
je kao jedini predstavnik BiH
redovito nagrađivan posljednjih
godina na natjecanjima u Hrvatskoj i
Sloveniji. |
 |
|
    |
|
 |
|
XIII – U svako vrijeme možete
koristiti i razgledati: |
 |
|
- Internet klub |
 |
|
 |
 |
|
- Knjižnicu s preko 3.000 knjiga |
 |
|
 |
 |
|
- Kabelsku TV u selima Gornja i Donja
Vijaka |
 |
|
 |
 |
|
- Etnološki muzej
|
 |
|
     |
|
 |
|
XIV - Organiziramo zabavne i
književne večeri, svadbe, koncerte
i sve vrste druženja u obnovljenom
Domu kulture, te sportske susrete
na uređenom igralištu. |
 |
|
   |
|
    |
|
 |
|
XV - Organiziramo izlete i
planinarenja |
 |
|
    |
|
 |
|
XVI - Zanimljivosti i ljepote
vijačkog kraja privukli su brojne TV
ekipe
u što su se uvjerili: |
 |
|
    |
|
| |
|
|
|
 |
 |
 |
|
veleposlanici |
povjesničari |
novinari |
| |
|
|
|
 |
 |
 |
|
književnici |
književnici (1) |
političari |
|
|
|
|
 |
|
liječnici |
|
 |
|
XVII - ORGANIZIRAMO POSJET: |
 |
|
- Selu Oćeviji, rodnom mjestu fra
Filipa Lastrića, oca bosanske
povijesti i jedinom mjestu na
svijetu gdje se željezo još kuje na
stari način – snagom vode i ljudskih
ruku. Ocevija je po mnogima jedno od
najzanimljvijih ruralnih naselja u
BiH. |
 |
|
    |
|
    |
 |
|
- Selu Jelaškama, rodnom mjestu fra
Matije Divkovića, oca bosanske
književnosti |
 |
|
   |
 |
|
-
Starom gradu Bobovcu , stolnom
mjestu bosanskih kraljeva |
 |
|
    |
|
 |
|
- Planini ZVIJEZDI, njezinim
čarima, zanimljivostima, legendama i
ljudima: |
 |
|
a) Neobična kamena kugla "Las Bolas
Grandes"čije porijeklo još nitko
nije otkrio |
 |
|
  |
 |
|
b) Stećci |
 |
|
 |
 |
|
c) Ljekovita voda koju je pila i
kraljica koja je boravila na Zvjezdangradu |
 |
|
 |
 |
|
|
|
d) Panajotis Fofilos, starac s
grčkog otoka Evija koji živi na
Zvijezdi i otporan je na zmijski
ugriz |
 |
|
 |
 |
|
e) Mijo Josipović,
starac za čiju izdržljivost i život
bez grijanja nema objašnjenja |
 |
|
  |
 |
|
f) Planinarski dom
"Mekuše" nudi smještaj i hranu u
srcu planine Zvijezde |
 |
|
   |
 |
|
g) Brojne legende o
događajima iz prošlosti |
 |
|
  |
|
 |
|
XVII - Posjedujemo
i kod organiziranja raftinga niz
ljepoticu Krivaju krajem V mjeseca |
 |
|
   |
|
 |
|
DOĐITE, ČEKAMO VAS! |
 |
|
 |