turistička razglednica
 
kontaktirajte nas:

Tel.: +387 32 829 034
         +387 32 829 010
Fax.: +387 32 829 165
E-mail: mz@vijaka.com

Vijaka on-line
Izaberite jezik:
 

 

Home Turistička razglednica
Župa Vijaka
Početna
Novosti
O povijesti župe
Statistika 2003/04.
Sela, groblja i kapele
Susjedne župe
Akcije u župi
Filijala Očevija
Njemci prijatelji Vijake
Jesenjske mise u župi Vijaka
Arhiva
Mjesna zajednica Vijaka
Početna
Predstavljamo
Foto komentar
Iz naše baštine
Obavjesti
Naša naselja
Poezija
Naši donatori
Humor
Predsjednik u Vijaci
Ljudi i događaji
Knjižnica
Očeviji u pohode

TURISTIČKA RAZGLEDNICA

Pripremio: Boško Andrić   
Vijaka,  svibnja 2007.

Više od polovine stanovništva danas živi u gradovima. Gradovi mogu biti uzbudljiva mjesta, prepuna prometnih ulica i tržnica, izazovnih trgovina, kino dvorana i kazališta, zanimljivih muzeja i mnogo toga drugog. Mnogi misle da su gradovi slika suvremenog načina života. Pa ipak se gradovi sve više suočavaju s problemima siromaštva, prenapučenosti, kriminala, bolesti i onečišćenja. Zdravlje mnogo milijuna stanovnika gradova narušeno je gustim cestovnim prometom u blizini njihovih domova. Tako se u nekim višemilijunskim gradovima automobilski promet kreće prosječnom brzinom od 15 km/sat - jednako sporo kao konj ili jednopreg. Buka i opasnosti koje izaziva promet ometaju normalno funkcioniranje gradskih četvrti. Velikim su gradovima potrebne ogromne zalihe hrane i ne bi mogli opstati bez prirode koja ih okružuje. Tako se svakim danom sve više pokazuje potreba što čvršće povezanosti sela i grada. Suočeni s brojnim stresnim problemima koja sa sobom nosi urbani način života sve više gradskog stanovništva dobar dio slobodnog vremna provodi na selu.

Mjesna zajednica VIJAKA administrativno pripada općini Vareš i Zeničko – Dobojskoj županiji/kantonu. Čini je šest sela: Gornja Vijaka, Donja Vijaka, Radoševići, Krčevine , Ivančevo i Tribija. Središte Mjesne zajednice je Gornja Vijaka koja je udaljena od Vareša 18 km, Olova 20 i od Zavidovića 50 kilometara. Sela su smještena na padinama i udolinama planine Zvijezde, te četiri rječice: Tribije, Vijačice, Kruškovice i Ravančice, koje se ulijevaju u rijeku Krivaju . Nadmorska visina naselja se kreće od 400 do 1.100 metara.

U staro doba Vijaka se nazivala Rieka, a za sadašnji naziv imaju dva tumačenja . Prvo je da je nastala od staroslavenskog glagola vijati, što znači da je mjseto gdje vuci vijaju , urlaju , zavijaju. Drugo tumačenje veli da je Vijaka nastala od romanskoga via, što znači put. Ovom dolinom je prolazio karavanski put koji je povezivao područje srednje Bosne sa sjevernom .

Prvi put Vijaka se spominje u turskim dokumentima još 1565.godine: "…Od poreza crkvenog oslobođeni su majdandžije Vareša, Vijake i Duboštice." Rudokopi u Vijaci se spominju 1686.godine. U davnoj prošlosti kao rudarski kraj Vijaka je bila u sastavu "Plemenitog dobra Kotromanjića". I danas postoje jame koje svjedoče o nekadašnjem vađenju srebra i kroma.
Daleke 1858.godine u Vijaci je kupljeno pola kuće za školu po cijeni od 800 groša, a 1928.godine utemeljena je knjižnica i 1934. g. kulturno-umjetničko društvo.

Prostor Mjesne zajednice Vijaka obiluje gustom šumom u kojoj obitava svakovrsna dviljač što predstavlja blagodet za lovce i ljubitelje prirode . Bogatstvo ljekovitog bilja , gljiva i mnogobrojni čisti potoci i rječice koje obiluju ribom čine kraj pravom oazom mira i od davnina poznatim sanatorijumom za plućne i druge bolesnike. U blizini nema niti je ikada bilo industrijskih postrojenja, tako da je prostor sačuvan od bilo kakvih zagađenja. Stanovništvo koje obitava u ovim krajevima tradicionalno je poznato po gostoljubivosti, čistoći i ljubomornim čuvanjem svojih običaja . Svako domaćinstvo uvezano je u fiksnu telefonsku mrežu .


I - Svako od naselja na svoj način oslikava ljepotu ovoga kraja


II – Lijepo uređene kuće i okućnice još prije 60 godina zamijetio je i Vladimir Dedijer u svom dnevniku iz II svj. rata


III – Priroda se ljubomorno čuva kao najveća dragocjenost i sve njezine blagodeti mogu se koristiti bez ikakve opasnosti po zdravlje ljudi


IV – Zimska idila nikoga nije učinila ravnodušnim


V – Osjećaj pri zalasku sunca ili plavetnilo neba teško je opisati – to se mora doživjeti

 


VI – Planinske rječice i potoci pravi su raj za ljubitelje kupanja i ribolova


VII – Brojna i raznovrsna divljač pravi je mamac za lovce


VIII – Izvorni narodni običaji i nošnje izazivaju posebno zanimanje gostiju, osobito narodna igra "Žuta žaba", koja se tko zna koliko godina igra samo u Vijaci


IX – Nudimo i sudjelovanje u svim seoskim poslovima


X – Branje i kušanje domaćih i šumskih plodova


XI – Gosti redovito posjećuju selo Ivančevo, rodno mjesto prerano preminulog Ivice Matića, jednog od najpoznatijih snimatelja u povijesti bosanskohercegovačkog filma, te zaštićeni spomenik prirode – četiri lipe (tilia sp.) i starce koji svoj dugovječni život imaju zahvaliti skladnom odnosu s prirodom


XII – Smještaj kod ovdašnjih domaćina i naša kuhinja uvijek Vam stoje na usluzi. Proizvodnja domaće hrane zasnovana je na dugododišnjoj tradiciji i načinu koji se ne mijenja unatoč svim izazovima suvremenog vremena. Sir, mlijeko, voće, povrće, sokovi, rakije, kolači, ne sadrže nikakve primjese kojima obiluju industrijski proizvodi. Ovdje možete kušati i med koji je po legendi samo s ovog područja koristio i austrougarski car Franjo Josip. Med je kao jedini predstavnik BiH redovito nagrađivan posljednjih godina na natjecanjima u Hrvatskoj i Sloveniji.


XIII – U svako vrijeme možete koristiti i razgledati:

- Internet klub

- Knjižnicu s preko 3.000 knjiga

- Kabelsku TV u selima Gornja i Donja Vijaka

- Etnološki muzej


XIV - Organiziramo zabavne i književne večeri, svadbe, koncerte i sve vrste druženja u obnovljenom Domu kulture, te sportske susrete na uređenom igralištu.


  XV - Organiziramo izlete i planinarenja


XVI - Zanimljivosti i ljepote vijačkog kraja privukli su brojne TV ekipe
u što su se uvjerili:


     

veleposlanici

povjesničari

novinari

     

književnici

književnici (1)

političari

 

liječnici


XVII - ORGANIZIRAMO POSJET:

  - Selu Oćeviji, rodnom mjestu fra Filipa Lastrića, oca bosanske povijesti i jedinom mjestu na svijetu gdje se željezo još kuje na stari način – snagom vode i ljudskih ruku. Ocevija je po mnogima jedno od najzanimljvijih ruralnih naselja u BiH.

- Selu Jelaškama, rodnom mjestu fra Matije Divkovića, oca bosanske književnosti

- Starom gradu Bobovcu , stolnom mjestu bosanskih kraljeva


- Planini ZVIJEZDI, njezinim čarima, zanimljivostima, legendama i ljudima: 

a) Neobična kamena kugla "Las Bolas Grandes"čije porijeklo još nitko nije otkrio

b) Stećci

  c) Ljekovita voda koju je pila i kraljica koja je boravila na Zvjezdangradu

 

  d) Panajotis Fofilos, starac s grčkog otoka Evija koji živi na Zvijezdi i otporan je na zmijski ugriz

e) Mijo Josipović, starac za čiju izdržljivost i život bez grijanja nema objašnjenja

f) Planinarski dom "Mekuše" nudi smještaj i hranu u srcu planine Zvijezde

g) Brojne legende o događajima iz prošlosti


XVII - Posjedujemo i kod organiziranja raftinga niz ljepoticu Krivaju krajem V mjeseca


 DOĐITE, ČEKAMO VAS!

Copyright © 2003 - 2007 by Vijaka.com. All rights reserved.
Design by Brđa